Navigacija

Opis predmeta

2101041 - Uvod u dijahronijsku lingvistiku

Specifikacija predmeta
Naziv Uvod u dijahronijsku lingvistiku
Akronim 2101041
Studijski program Srpski jezik i književnost
Modul Srpski jezik i književnost - filologija i lingvistika
Tip studija osnovne akademske studije
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Nastavnik/saradnik (DON)
    Broj ESPB 6.0 Status predmeta izborni
    Uslovljenost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
    Ciljevi izučavanja predmeta Cilj kursa je da dâ celovitu predstavu o razvitku dijahronijske lingvistike, njenim osnovnim poddisciplinama, osnovnim pitanjima i problemima savremene dijahronijske lingvistike te pripremi studente za samostalno bavljenje temama iz ove oblasti.
    Ishodi učenja (stečena znanja) Student ume da čita, referiše i kritički procenjuje relevantnu naučnu literaturu; stiče predstavu o osnovnim etapama razvitka dijahronijske lingvistike; poznaje dijahronijske poddiscipline; vlada osnovnom terminologijom savremene dijahronijske lingvistike.
    Sadržaj predmeta
    Link ka stranici predmeta https://www.praslavia.fil.rs/
    Sadržaj teorijske nastave I. Pregled razvitka predstava o jezičkim promenama i razvitak dijahronijske lingvistike (Grčka i Rim; Indija; srednji vek; prosvetitelji; epoha romantizma, razvitak uporedno-istorijskog metoda u delima Raska, Bopa, Grima; Humbolt i njegovi pogledi na odnos jezika i mišljenja; Šlajher i naturalistička koncepcija jezika, mladogramatičari). Sosir i nastanak opozicije sinhronija i dijahronija. Savremene predstave o odnosu sinhronije i dijahronije. II. Fonetske i fonološke promene Uporedno-istorijska lingvistika i pojam glasovnog zakona; uzroci glasovnih promena; problem izuzetaka od pravilnosti koju podrazumeva glasovni zakon. Tipologija glasovnih promena. Strukturalistička klasifikacija glasovnih promena; odnos fonetskih promena i fonološkog sistema u kojem se one dešavaju. Funkcionalno objašnjenje glasovnih promena. III. Morfološke promene Tipovi morfoloških promena. Analogija. Gramatikalizacija i leksikalizacija. IV. Leksičke promene Istorijske promene oblika i značenja pojedinačnih reči. Istorijski razvitak leksičkog sistema. Semantičke promene. Pozajmljenice i kalkovi. V. Jezički kontakti i jezičke promene Osnovne kontaktne etno-jezičke situacije; pojam jezičkih saveza (balkanski jezički savez); jezičkim kontaktima izazvane promene na različitim nivoima jezičke strukture. VI. Dijahronijske lingvističke discipline: uporedno-istorijska lingvistika; paleoslavistika; etimologija; istorijska onomastika; dijalektologija i lingvistička geografija; etnolingvistika/lingvokulturologija.
    Sadržaj praktične nastave Na odgovarajućim primerima razrađuju se na predavanjima stečene teorijske osnove, postavljaju se pitanja i zadaci kroz koje se proverava i analizira ono što je naučeno.
    Literatura
    1. M. Ivić, Pravci u lingvistici 1–2, Beograd: Biblioteka XX vek, 1990.
    2. Lj. Subotić, Istorijska lingvistika : fonološke promene i morfološke alternacije, mladogramatičari, strukturalizam, generativna gramatika, Novi Sad: Filozofski fakultet, 2002.
    3. J. Grković-Mejdžor, Spisi iz istorijske lingvistike, Sremski Karlovci − Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 2007.
    4. Z. Glovacki-Bernardi, Pregled povijesti bavljenja jezikom do konca 19. stoljeća, u: Uvod u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga, 2001.
    5. R. J. Jeffers and I. Lehiste, Principles and methods for historical linguistics, Cambridge, MA, 1979.
    Broj časova aktivne nastave nedeljno tokom semestra/trimestra/godine
    Predavanja Vežbe DON Studijski i istraživački rad Ostali časovi
    2 2
    Metode izvođenja nastave
    Ocena znanja (maksimalni broj poena 100)
    Predispitne obaveze Poena Završni ispit Poena
    Aktivnosti u toku predavanja 10 Pismeni ispit
    Praktična nastava 20 Usmeni ispit 70
    Projekti
    Kolokvijumi
    Seminari