Navigacija

Opis predmeta

2101033 - Akcentologija srpskog jezika

Specifikacija predmeta
Naziv Akcentologija srpskog jezika
Akronim 2101033
Studijski program Srpski jezik i književnost
Modul Srpski jezik i književnost - filologija i lingvistika, Srpski jezik i književnost - filologija i nastava
Tip studija osnovne akademske studije
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Nastavnik/saradnik (DON)
    Broj ESPB 6.0 Status predmeta izborni
    Uslovljenost drugim predmetima Student mora biti upisan na studijski program Srpski jezik i književnost i mora imati položene ispite iz Staroslovenskog jezika I i Istorijske fonetike srpskog jezika. Oblik uslovljenosti
    Ciljevi izučavanja predmeta Upoznavanje studenata s fonetskim i (morfo)fonološkim karakteristikama akcenatskog sistema savremenog srpskog jezika.
    Ishodi učenja (stečena znanja) Student će biti osposobljen da produkuje i percipira sve elemente akcentuacije savremenog srpskog jezika i da akcentuje tekstove u skladu s akcenatskom normom savremenog srpskog jezika, posedovaće znanja o akcenatskim alternacijama, akcenatskim paradigmama i akcenatskim tipovima u okviru svih promenljivih vrsta reči i poznavaće tipične supstandardne pojave u akcenatskom sistemu savremenog srpskog jezika.
    Sadržaj predmeta
    Link ka stranici predmeta govor.fil.rs
    Sadržaj teorijske nastave Suprasegmentni nivo govora. Prozodija i akcentologija kao discipline. Osnovni pojmovi akcentologije: akcenat, akcentuacija, akcenatska alternacija, akcenatska paradigma, akcenatski sistem. Akcenatske jedinice: slog, akcentogena/ortotonična reč, klitika (proklitika, enklitika), prozodijska reč. Fonetska priroda akcenata i postakcenatske dužine. Akcentuacija u dijalektima srpskog jezika. Metatonija i metataksa. Pravila distribucije akcenata i postakcenatskih dužina u savremenom srpskom standardnom jeziku. Prenošenje akcenta na proklitiku. Distinktivna funkcija akcenata i postakcenatske dužine. Akcenatska varijantnost. Akcenatske alternacije i akcenatski tipovi u paradigmama promenljivih reči. Akcenat ijekavskih oblika. Aktuelne tendencije i akcenatska norma: poziciono skraćivanje i gubljenje postakcenatskih dužina, supstandardne postakcenatske dužine, silazni akcenti van prvog sloga, javljanje akcenta na prvom slogu, analoške pojave.
    Sadržaj praktične nastave Prepoznavanje akcentovanog sloga. Razlikovanje kratkosilaznog i dugosilaznog akcenta na jednosložnim rečima. Razlikovanje kratkouzlaznog i dugouzlaznog akcenta na unutrašnjim slogovima akcentogenih reči. Razlikovanje dugosilaznog i dugouzlaznog akcenta. Razlikovanje kratkosilaznog i kratkouzlaznog akcenta. Izgovor i prepoznavanje akcenata i postakcenatskih dužina na svim slogovima akcentogenih reči. Akcentovanje tekstova. Prepoznavanje akcenatskog tipa reči. Klasifikacija promenljivih reči prema akcenatskim alternacijama i akcenatskim tipovima.
    Literatura
    1. Asim Peco, Osnovi akcentologije srpskohrvatskog jezika, Beograd: Naučna knjiga, 1971.
    2. Mihailo Stevanović, Knjiga o akcentu književnog jezika, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1991.
    3. Jelica Jokanović Mihajlov, Akcenat i intonacija govora na radiju i televiziji, Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije, 2007.
    4. Jelica Jokanović Mihajlov, Prozodija i govorna kultura, Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije, 2012.
    5. Berislav Nikolić, Osnovi mlađe novoštokavske akcentuacije, Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik SANU, 1970.
    Broj časova aktivne nastave nedeljno tokom semestra/trimestra/godine
    Predavanja Vežbe DON Studijski i istraživački rad Ostali časovi
    4 4
    Metode izvođenja nastave Predavanja, vežbe, konsultacije, samostalan rad, provera znanja.
    Ocena znanja (maksimalni broj poena 100)
    Predispitne obaveze Poena Završni ispit Poena
    Aktivnosti u toku predavanja Pismeni ispit 30
    Praktična nastava Usmeni ispit 20
    Projekti
    Kolokvijumi 50
    Seminari