| Sadržaj teorijske nastave |
Digitalna humanistika – pojam, metodologija. Manifesti i razvoj digitalne humanistike. Klasifikacija centara digitalne humanistike. Biblioteke kao centri digitalne humanistike. Međunarodni projekti i smernice u bibliotekarstvu, izdavaštvu, knjižarstvu, arhivistici koji su omogućili nastajanje digitalne humanistike (UDC – Universal Decimal Classification, ISBD – International Standard Bibliographical Description, MARC – Machine Readable Catalogue, UNIMARC – Universal Machine Readable Catalogue, ISBN – International Standard Book Number, ISSN - International Standard Serial Number, ISMN - International Standard Music Number, CIP – Cataloguing in Publication, UBC – Universal Bibliographic Control, UAP – Universal Availability of Publications, objedinjena nabavka građe i elektronskih izvora, centralizovana katalogizacija, uzajamna katalogizacija, RCI – Reader Centered Infrastructure). Elektronski katalozi. Digitalne biblioteke i digitalni arhivi. Digitalizacija kulturnog nasleđa. Jezik, kultura i nacionalni identitet u bibliografiji i digitalnoj humanistici (multilingvalnost, interkulturalnost i multidisciplinarnost). Alati digitalne humanistike / digitalnih biblioteka (IR – Information Retrieval, OCR – Optical Caracter Recognition, ASR – Authomatic Speech Recognition, MT - Machine Translation, normativne datoteke). |
| Sadržaj praktične nastave |
Tehnološka minijaturizacija. Tekstualna informatika. Hermeneutička informatika. Kompjuterska tehnologija i višedimenzionalnost digitalnih sadržaja. Analiza makroskopskih trendova kulturnih promena. Pretraživanje teksta, analiza i vizuelizacija velike količine podataka. Konverzija primarnih izvora i izvorno elektronsko publikovanje, standardi i alati. Principi, aplikacija, povezivanje i diseminacija digitalnih sadržaja. Digitalne biblioteke. Digitalni muzeji. Digitalne galerije. Digitalni arhivi. Primene informatičkih tehnologija i platformi u institucijama kulture (digitalne biblioteke, muzeji, galerije, arhivi). |
