Navigacija

Opis predmeta

2108048 - Istorija umetnosti 2

Specifikacija predmeta
Naziv Istorija umetnosti 2
Akronim 2108048
Studijski program Jezik, književnost, kultura
Modul modul Opšta književnost i teorija književnosti
Tip studija osnovne akademske studije
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
    Nastavnik/saradnik (DON)
      Broj ESPB 3.0 Status predmeta obavezan
      Uslovljenost drugim predmetima Pohađanje i učešće u nastavi i prezentacija Oblik uslovljenosti
      Ciljevi izučavanja predmeta Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim tokovima razvoja likovnih umetnosti od renesanse do savremenog doba, kao i sa najznačajnijim umetničkim pojavama, stilovima, stvaraocima i ostvarenjima koji su obeležili evropsku i svetsku umetnost od XV do XXI veka. Poseban naglasak stavljen je na razumevanje umetničkog dela kao istorijski i kulturno uslovljene tvorevine, usvajanje osnovnih pojmova istorije umetnosti i sagledavanje razvoja arhitekture, skulpture, slikarstva i novih umetničkih medija u njihovom društvenom, političkom, religijskom i intelektualnom kontekstu. Cilj je i razvijanje sposobnosti povezivanja vizuelne kulture sa književnošću, filozofijom, ideologijom i opštom kulturnom istorijom, kao i razumevanje promena u položaju umetnika, funkciji umetničkog dela i shvatanju umetničkog stvaralaštva od ranog modernog doba do savremenosti.
      Ishodi učenja (stečena znanja) Po završetku kursa studenti će biti osposobljeni da prepoznaju, hronološki odrede i kontekstualizuju reprezentativna umetnička dela, stvaraoce i stilske pojave od renesanse do savremenog doba. Steći će osnovna znanja o razvoju arhitekture, skulpture, slikarstva i novih umetničkih medija, kao i o njihovim formalnim, ikonografskim i kulturnoistorijskim osobenostima. Studenti će moći da primene osnovnu stručnu terminologiju prilikom opisivanja i tumačenja umetničkih dela, prepoznaju glavne odlike renesanse, baroka, klasicizma, romantizma, realizma, moderne i savremene umetnosti, uoče kontinuitete i promene u vizuelnom predstavljanju i razumeju povezanost umetničkog stvaralaštva sa književnošću, filozofijom, ideologijom i društvenom istorijom
      Sadržaj predmeta
      Link ka stranici predmeta https://www.fil.bg.ac.rs/sr/fakultet/zaposleni/dr-igor-borozan-2303
      Sadržaj teorijske nastave 1. Uvodna razmatranja: od srednjovekovne ka renesansnoj kulturi. Humanizam, individualizam i novo shvatanje umetnosti. 2. Rana renesansa u Italiji: antičko nasleđe, perspektiva i predstavljanje prostora i čoveka. 3. Visoka renesansa: Leonardo, Mikelanđelo i Rafael. Ideali lepote i harmonije. 4. Renesansa u severnoj Evropi: slikarstvo, grafika i vizuelna kultura. 5. Manirizam i barok: religijska obnova i reprezentacija moći. 6. Barokno slikarstvo i skulptura: Karavađo, Rubens, Rembrant, Velaskez i Bernini. 7. Umetnost XVIII veka: rokoko, prosvetiteljstvo i neoklasicizam. 8. Umetnost istorizma I 9. Umetnost istorizma II 10. Romantizam i realizam: nacionalni identitet, istorija i društvo. 11. Impresionizam i postimpresionizam: boja, svetlost i umetnički izraz. 12. Simbolizam i secesija: umetnost, književnost i moderna kultura. 13. Istorijske avangarde: ekspresionizam, kubizam, futurizam, dadaizam, apstrakcija i nadrealizam. 14. Umetnost posle 1945: apstraktni ekspresionizam, pop-art, minimalizam i konceptualna umetnost.
      Sadržaj praktične nastave Praktična nastava realizuje se kroz analizu i tumačenje reprezentativnih umetničkih dela, spomenika i stilskih pojava od renesanse do savremenog doba. Posebna pažnja posvećena je prepoznavanju formalnih, stilskih i ikonografskih osobenosti umetničkih dela, njihovom hronološkom određivanju i smeštanju u odgovarajući istorijski i kulturni kontekst. Studenti učestvuju u diskusijama, komparativnoj analizi vizuelnog materijala i samostalnoj pripremi i prezentaciji odabranih tema iz istorije umetnosti.
      Literatura
      1. 1. Ernst H. Gombrih, Saga o umetnosti, Beograd, različita izdanja.
      2. 1. Aleksa Čelebonović, Ulepšani svet. Slikarstvo buržoaskog realizma od 1860. do 1914, Beograd, 1974.
      3. 3. H. W. Janson, Istorija umetnosti, različita izdanja.
      Broj časova aktivne nastave nedeljno tokom semestra/trimestra/godine
      Predavanja Vežbe DON Studijski i istraživački rad Ostali časovi
      2 1
      Metode izvođenja nastave Nastava se izvodi kroz predavanja i vežbe zasnovane na hronološkom i problemskom pristupu istoriji umetnosti, uz korišćenje vizuelnih prezentacija i analizu reprezentativnih umetničkih dela od renesanse do savremenog doba. Posebna pažnja posvećena je formalnoj, stilskoj, ikonografskoj i kulturnoistorijskoj analizi, kao i komparativnom sagledavanju umetničkih pojava različitih epoha. Nastava podrazumeva diskusiju, samostalni istraživački rad studenata, izradu seminarskih radova i prezentaciju odabranih tema.
      Ocena znanja (maksimalni broj poena 100)
      Predispitne obaveze Poena Završni ispit Poena
      Aktivnosti u toku predavanja 10 Pismeni ispit 0
      Praktična nastava 0 Usmeni ispit 70
      Projekti
      Kolokvijumi 0
      Seminari 20